Yon moniman ki fèt nan lit pou libète a
Apre lendepandans Ayiti an 1804, akeri sou pri gwo batay kont lame kolonyal franse a, wa Henri Christophe te bay lòd pou konstriksyon Sitadèl Laferrière pou pwoteje jèn nasyon an kont tantativ posib pou rekonkèt. Konstwi ant 1805 ak 1820, fò enpoze sa a domine plenn ki ozalantou yo nan prèske 900 mèt anwo nivo lanmè a, ki ofri yon vi estratejik sou tout nò Ayiti ak, nan jou klè, jis nan kòt Kiben an.
Avèk miray masiv yo pafwa rive 40 mèt nan wotè, Sitadèl la te fèt pou reziste anba bonbadman ki pi vyolan yo. Kapasite li pou akomode jiska 5,000 sòlda, ansanm ak rezèv li yo nan manje, dlo ak minisyon, te fè li yon refij inexpugnable.