1. Fwi twopikal ak nwa
Yon melanj de mango, papay, anana ak bannann akonpaye pa nwa kajou oswa zanmann pou yon manje maten fre ak vitamin.
Si w ap chèche opsyon lejè ayisyen pou kòmanse jounen w, men kèk ide senp ak nourisan:
Li atik la an :
Yon melanj de mango, papay, anana ak bannann akonpaye pa nwa kajou oswa zanmann pou yon manje maten fre ak vitamin.
Yon tranch pen gaye ak gwayav endijèn, soursop oswa konfiti tamaren, ak yon bon te jenjanm.
Yon smoothie krèm ak nourisan ak lèt kokoye, bannann ak mango, yon ti kras sikre ak siwo myèl oswa erab.
Yon krèp manyòk lejèman griye ak tranch zaboka, yon peze sitwon ak yon zongle sèl.
Facebook : https://www.facebook.com/haitiwonderland
Youtube : https://www.youtube.com/@haitiwonderland
Instagram : https://www.instagram.com/haitiwonderland/
Twitter : https://twitter.com/haitiwonderland
Linkedin : https://www.linkedin.com/in/haitiwonderland/
Jedi 14 novanm 2024 sa a, jèn slammer Youven Beaubrun, Beven sou non sèn li, kalifye Ayiti, pou premye fwa nan listwa li, pou final koup du mond Slam la. Konpetisyon sa a, ki rasanble pi bon slammers yo sou planèt la, te dewoule sou tè Afriken, pi jisteman nan Togo. Nan yon peyi ki kenbe nan gòj, yon peyi k ap mouri depi nan kòmansman rive nan bout, anba eksplwa danjere yon sèten pati ame ak jèn li, pèfòmans ekstraòdinè Beven nan konpetisyon sa a fè yon rezonans ak eko nan tout chante nan peyi a, nan. swaf dlo a pou bote. Beven se senbòl yon jèn ki refize bay nan dezòd ki antoure figi manman li. Atizay, slam ke yo te domèn espesyalizasyon li yo, yo itilize nan pi bon fason posib pou enspire espwa. E kontinye kwè ke yon peyi ki te fè 1804 pa kapab peye liks pou l ap koule tèlman fò devan istwa imen. "Se ak fyète ke mwen avanse nan konpetisyon sa a. Sitou ak kriz la k ap pase nan peyi a nan moman sa a. Kalifikasyon mwen pou final la se yon siy etènèl nan espwa, ki konfime lefèt ke tout bagay nan peyi sa a pa pral fini nan lanmò, "te slammer a te di nou anvan ou ale nan konpetisyon nan final la. Final la te dewoule samdi 16 novanm 2024, kote Beven te gen chans pou l byen reprezante peyi ki te kraze l la nan papòt yon viktwa mondyal, yon viktwa ki si li te fèt, li t ap inisyal nan non tout yon pèp. , nan kous la absoli nan fè fas a yon gwo dezòd ki sèlman rèv nan toufe li. Malgre li pa rive ranpòte koup sa a (ki fini an sizyèm plas nan klasman jeneral la), chanpyon slam ayisyen an te gen tan enspire tout yon peyi pandan gwo vwayaj li nan konpetisyon sa a. Se sèlman yon ranvwa, pwochen fwa viktwa pral reyalize pou asire w.
Avèk arive Kristòf Kolon an Ayiti an 1492, lavi sou ti moso teritwa lapè sa a ta pral chanje radikalman nan dezòd ki pi sinistre. Fè eksperyans yon gwo plonje nan krim, ak barbari ki pi fonse, ke yo rekonèt kòm esklavaj. Arive moun nwa yo te kaptire ann Afrik, yo travèse Atlantik la ak vyolans pou yo fini sou tè ayisyen an, se yon pati nan istwa trajik sa a. Ameriken yo (premye abitan Ayiti) te sibi yon gwo jenosid, anba pwa esklavaj ewopeyen an, yo pa t kapab reziste e yo te ranplase pa Afriken sa yo, ki plizyè syèk apre ta rive pou mete fen nan sistèm wont sa a, atravè yon revolisyon san parèy.
Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.
Ayiti, premye repiblik nwa endepandan nan mond lan, se yon senbòl inivèsèl libète ak rezistans. Men kiyès ki te fonde Ayiti e kòman nasyon sa a te fèt? Vwayaj sa a atravè listwa mennen nou eksplore wòl figi ewoyik, evènman enpòtan, ak kontèks ki te bay nesans nasyon inik sa a.
Maello ERO, ki vrè non Woodmaer DOLMA, te fèt nan Petit-Goâve nan dat 17 novanm 1994. Depi li piti, li te rekòmanse ak talan li ak detèminasyon li. Li fè etid prensipal li nan lekòl Wesleyan Fond-Doux ak etid segondè li nan Collège Mixte Capois La Mort (COMICAM). An 2013, pandan li toujou yon etidyan, li te kòmanse karyè atistik li kòm yon rapè. Entegrasyon li nan gwoup "Zerocks", ki te fòme ak jèn mizisyen ak rapè, te pèmèt li devlope talan li ak eksprime pasyon li pou mizik. An 2016, Maello ERO te distenge tèt li lè li te genyen twazyèm pri nan konpetisyon rap ki te òganize nan Petit-Goâve sou tèm: "Ann fete Nwel nan pataj pou lanmou jemen nan Tigwav". Viktwa sa a te make yon pwen vire nan karyè mizik li. Ane annapre a, nan 2017, li te pibliye premye track li ki te rele "Koz mwen se ERO Star", ki te resevwa yon resepsyon cho nan men odyans lan. An 2021, li te antre nan gwoup MJM (Maello Jay-T ak Master Guy), ak ki moun li te pwodwi plizyè tit tankou "Mwen vle mennen w" an kolaborasyon ak Povenzoe (Oktòb 2022), "MJM nan kay la" (Septanm 2022). , “Fanm sadomin m” (Novanm 2022), “Mèsi manman” ak yon chante kanaval ki rele “Leve kanpe”.
Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.
Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.
Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.
Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.