contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Vètyè: Yon Flanm nan Men LimaniteHaïti
Vètyè: Yon Flanm nan Men Limanite
Haïti
  • December 31, 2024
  • | 1

Vètyè: Yon Flanm nan Men Limanite

Vètyè se kote limyè listwa klere fò.

Lagè ki te mennen nan endepandans premye repiblik nwa nan mond lan, Ayiti, te dire plizyè deseni. Jean-Jacques Dessalines, ki te pwoklame viktwa a 1ye janvye 1804, te yon gason ki te konnen pwofite entelijanman de yon eritaj trè onorab ke Toussaint Louverture te kite nan tèt batay sa a pou premye libere yon pèp nwa nan Amerik.

Batay Vètyè a te fèt nan banlye nò Saint-Domingue, non Ayiti pandan esklavaj, tou pre komin Limbé jodi a. Sou yon lapli ki tonbe fò, melanje labou ak san sòlda libète yo reprezante pa lame endijèn Dessalines, nan dat 18 novanm 1803.

Esklavaj, Yon Tach Onte

Eksplwatasyon moun pa lòt moun pa yon fenomèn ke sèlman Nwa ki te soufri atravè listwa. Se pa sa sèlman, moun ki te ranpòte viktwa nan 1804 se desandan dirèk moun ki te travèse Atlantik la fòse, pou ranplase Amerendyen yo, ki menm te sibi yon jenosid akoz pratik esklavaj la. Li ta enpòtan pou souliye ke esklavaj se yon pratik (ki, malgre li se yon bagay ki fin ansyen nan listwa imen), men li te rive nan pwen ki te dire 400 ane kote li te asosye prèske eksklizivman ak yon kategori moun, sa vle di, moun ki gen po nwa.

Se egzakteman sou sa nivo sa a ke jou 18 novanm 1803 a te yon viktwa ki te sou yon nivo pou tout limanite. Jou sa a, melanje ak eksplwa ewo ayisyen yo, te tounen yon senbòl viktwa kont yon onte ki, malerezman, te rive travèse tan kòm yon nòmal. Men, menm jodi a, kèk moun gen difikilte pou yo rele sa yon krim kont limanite.

An fon, Vètyè rete yon flanm ki leve kont barbare ki te karakterize epòk li a. Yon prèv final sou nesesite pou limanite kanpe sou pye pou pran dwa li pou viv avèk diyite, lib, malgre tout menas potansyèl.

Vètyè ak konsekans li yo

Ayiti te fèt apre yon lagè san pitye, mennen pa yon mas moun opprime, kont yon gwo kantite kriminèl ki pi byen ame pase sa yo ki te depote yo nan egzèsis onte esklavaj la. Nan lagè sa a, entèlijans ayisyen an te vin parèt devan mond lan gras a ewo nou yo tankou Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe ak anpil lòt ankò.

Vètyè se manman endepandans ayisyen an. Vètyè te depase listwa moun yo pou rive nan mond jodi a. Pa egzanp, gen yon pati nan Vètyè nan sa Barack Obama te kapab prezante tèt li nan eleksyon prezidansyèl Etazini an 2007. Rèv egalite ak libète pastè evanjelik nwa ameriken an, Martin Luther King, se yon pwofondè ki soti nan lojik Vètyè. Vètyè gen plas li nan tout liv glorieux yo. Paske gen yon pati nan Vètyè nan chak moun opprime ki leve pou fè fas ak vwa ki ap opprime nan mechanste mo mal pale.

Vètyè se yon ka ki istorikman te konnen kijan pou defye yon lapli onte ki tounen yon tach morbid sou do listwa moun. Vètyè se pi bèl repons ki janm fèt kont senbòl inhumanite ki pi konplè, referans pou pòt Non-Retou nan Gorée, kanpe kont tout yon ras moun, tout yon pati nan limanite, nan Senagal.

HaïtiHaïti

Enpòtans li pou mond jodi a

Mond lan toujou sanble ap viv anba dominasyon ideyoloji sipremasi blan ki te fè barbarite esklavaj posib, ateste spesifikite ak supèriorite sòti nan sa sou yon ras pi fò pase lòt sou baz koulè po a. Yon ideyoloji ki deja demanti ak yon ti kras de konnen syantifik depi dènye syèk la. Nan yon mond plen konfli tout jan, pafwa kache oswa ouvè nan chalè, yon mond kote pi opprime yo souvan bezwen modèl motivasyon, pou kapab ranfòse kouraj yo epi fè fas ak bourik yo pou yo simonte yo. Vètyè se yon flanm reyèl. Paske moun ki te genyen nan Vètyè pa t pi byen ame, men pito moun ki te goumen ak kè kontan, kò ak nanm, nan yon lojik jistis inivèsèl, pou yon nouvo destine ki te parèt fyè devan je tan sa a nwa.

Vètyè rete ak kenbe kòm senbòl ki fè posib chak dènye batay pou viktwa nan pi jis koz la: koz imen an, koz nou.

Ayiti: Yon Poto mitan nan endepandans nan mond lan ke yo manke konnen

Ayiti, premye repiblik nwa endepandan nan mond lan, te jwe yon wòl eksepsyonèl nan demand endepandans lòt nasyon yo. Byenke lòt evènman istorik te pase souvan, kontribisyon Ayiti te bay nan liberasyon lòt peyi yo te enpòtan e li merite pou yo mete aksan sou. b~Revolisyon ayisyen an~b Nan fen 19yèm syèk la, Ayiti te jete chenn esklavaj yo e li te reyalize sa ki enposib lè li te libere tèt li anba dominasyon kolonyal franse a. Nan 1804, peyi a te pwoklame endepandans li, ki te inogirasyon nan yon nouvo epòk pou pèp oprime atravè mond lan. b~Enspirasyon pou Amerik Latin nan~b Revolisyon ayisyen an te yon gwo sous enspirasyon pou mouvman endepandans yo nan Amerik Latin nan. Figi ikonik tankou Simón Bolívar ak Francisco de Miranda te rekonèt kouraj ak detèminasyon ayisyen yo kòm yon fòs pou pwòp lit yo. Nan sipò materyèl ak ideyolojik mouvman sa yo, Ayiti kontribye nan aparisyon plizyè nasyon endepandan nan Amerik di Sid. b~Enfliyans an Afrik~b Pi lwen pase Amerik yo, Ayiti te jwe yon wòl enpòtan tou nan demand endepandans Lafrik. Lidè Afriken yo te kite yon eritaj ki te enspire tout jenerasyon konbatan pou libète sou kontinan Afriken an. Lide ke moun oprime yo te kapab leve kont opresè yo te jwenn yon eko pwisan nan lit yo pou endepandans ann Afrik. b~Sipò pou Mouvman Liberasyon~b Pandan tout listwa li, Ayiti te bay yon gwo sipò pou mouvman liberasyon atravè lemond. Keseswa atravè deplwaman twoup yo, resous finansye oswa diplomasi aktif, peyi a demontre solidarite li ak moun k ap goumen pou otonomi yo. Kontribisyon Ayiti te souvan diskrè men enpòtan anpil. Ayiti, kòm pyonye endepandans ak libète, kite yon enpak dirab sou sèn mondyal la. Eritaj li a rezone atravè kontinan, raple mond lan ke demand la pou libète se inivèsèl. Lè nou rekonèt ak selebre wòl Ayiti nan endepandans lòt nasyon yo, nou non sèlman onore istwa li, men nou pran angajman tou pou ankouraje yon avni kote tout moun gen opòtinite pou fòme desten yo.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Ayiti: Kanaval ak Rara: Pèspektiv sou kilti ak idantite ayisyen

Nan tradisyon nou an, kanaval reprezante yon aktivite kiltirèl esansyèl. Vreman vre, pou kenbe li ane sa a, Leta te tire nan trezò piblik la non sèlman yon gwo sòm, men tou yon gwo konsantrasyon nan fè respekte lalwa pou asire pwoteksyon ak sekirite moun ki kanaval nan zòn nan. Malgre anpil kritik ak enkyetid ke sèten medya te eksprime sou yon bò, apre yon lòt bò opozisyon demokratik la, alòske se vre ke nan Pòtoprens enkyetid sa yo te gen yon konsekans pa mwens enpòtan sou pwogrè fèt sa a. mwens vre ke sa te ka nan lòt vil pwovens yo, kòm prèv nan depatman sidès otorite yo pa t anrejistre anyen kòm yon eleman aksidan oswa ensidan pandan pwogrè kanaval la kontrèman ak Pòtoprens. Sètènman, pwoblèm sosyo/ekonomik yo de pli zan pli enkyete, poutan sa ki fè nou sa nou ye jodi a, yon pèp lib e endepandan se pa lòt ke eksepsyonèl nou. Sa a pwofondman eksprime karakteristik intrinsèque nou an relasyon ak moun. An reyalite, istorikman nou se yon pèp ki ri ak kriye, souri ak irite, danse ak frape sistèm nan, chante ak goumen tèlman byen ke "grenadya alaso sa ki mouri zafè ya yo" se chante ki pi anblèm nan esklav yo pou konkèt la. nan libète nou an. Nou pa gen entansyon fè reklamasyon ke moun ki eksprime dezakò yo ak kanaval la montre yon defisi istorik. Sepandan, nou kite nan lonbraj yon kesyon fondamantal: poukisa Leta okipe kanaval pandan rara a tankou yon timoun abandone? Rara a se pa sèlman yon senp tradisyon kiltirèl men, sitou, se eritaj vanyan sòlda nou yo ki te goumen avèk kouraj lame ekspedisyonè fransè a, ki pi pwisan nan epòk la.Alòske, mas kiltirèl sa a, li toujou majinalize pa otorite leta. . Yo mete aksan sou koyesyon sosyal se pwen mouri kanaval, yon lòt bò, se pwen fò rara a. Kòm prèv, Jedi Mouri a nan tradisyon Voudouesk nou an ki reprezante seremoni ouvèti pou bann rara yo, se temwayaj flagran koyesyon sosyal sa a. Epi, an reyalite, te gen sèk moun ki te pran direksyon divèjan pou yo asiste seremoni ouvèti bann rara yo. Pou seremoni ouvèti sa a atmosfè a te yon gou nan kanaval an tèm de koulè. Sou bò Croix Hilaire, pou tit chanpyon Ratyèfè plen fòs bann, koulè klib li a te trè divès, yon rad long nan jòn abriko, mov blan, Lè sa a, echap blan. An tèm de pèfòmans, gwoup sa a te konplètman pwouve konpetans li chanpyon gras a asenal li yo nan mizisyen ki pa t ’nan faz tès yo. Pou di verite a, yo te fè nòt yo ak presizyon chirijikal kòm yon doktè-chirijyen nan pwosedi chirijikal li. Senkronizasyon ki genyen ant mizisyen yo, enstriman yo ak Lè sa a, fanatik yo fòme yon antye ak amoninize parfe byen. Gwoup sa a non sèlman gen maji mo ak vèb, li sanble ke yo tou gen maji a frison menm fanatik yo ki pi ezite. Anplis, pèfòmans li pou Jedi mouri sa a se te yon defi pou rival li nan wikenn sa a nan limit ke pèfòmans yo te mwens bon. Sou bò senbòl limyè a, Grap Kenèp se te bèl bagay nan aswè Jedi mò yo. Klib li abiye an koulè ki apwopriye pou aswè a, echap koulè wouj violèt, jersey koulè wouj violèt, Lè sa a, blan "kolan". Nan yon fason senbolik, maryaj koulè sa a reprezante Baron nan Vodou ayisyen an. San okenn dout, se te pi bèl reprezantasyon senbolik aswè a. An tèm de pèfòmans, retounen soti nan simityè a nou te santi yon chalè trè fò nan rejwisans, ekspresyon, ak jwe pou yon pèfòmans konplètman ekilibre. An sa ki konsène Chenn Tamarin, li te deja 2 a.m. lè ekip nou an te rankontre l, se te yon pèfòmans mwens bon pase sa nou te abitye. Sou bò senbolik li kite yon bagay yo dwe vle. Nouvèl li se ke li te gen pwòp medya li. Petit-Goave/Kilti ak Sosyete

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Haïti Wonderland: Kijan pou Reekri Narratif Ayiti sou entènèt la?

Pou twa deseni ki sot pase yo, entènèt la te transfòme fason moun ap viv, jwenn aksè nan enfòmasyon ak ankouraje kòz diy. Enstitisyon ki anbrase teknoloji sa a mennen wout la nan endistri respektif yo epi yo dire, pandan y ap peyi ki anbrase teknoloji sa a ak sajès aplike li pèmèt tèt yo pwospere ak bati ekonomi dirab. Apre plizyè deseni nan egzistans, entènèt la te pataje ak sitou de gwoup moun; moun ki sèvi ak li kòm yon zouti pou konstwi, ak moun ki sèvi ak li kòm yon zouti nan destriksyon. Moun ki wè entènèt la kòm yon pon pou fè yon enpak pozitif nan mond lan ak moun ki wè li kòm kabann lan konfòtab pou pa janm kite, pakonsekan, diferans ki genyen ant konsomatè a ak pwodiktè. Malerezman lakay nou renmen anpil, Ayiti, te nan ansyen mantalite a. Èske se yon mank de vizyon, mank de ladrès ak konpetans oswa èske se mank de moun k ap travay di? Kèlkeswa sa li ye oswa sa li te ye pandan plizyè dizèn ane, kounye a se moman pou chanje paradigm nan tout fwon ki nesesè yo epi refòme lavni an. Si dènye deseni ki sot pase yo te dirije pa laprès ki pa pwodiksyon ak negatif, kounye a se moman pou chanje paradigm nan pwodwi ak itilize san limit nan entènèt la pou vann bote, kilti a ak grandè Ayiti bay rès mond lan. . Si sot pase a te dirije ak yon verite selektif ak yon efò pou montre sa ki pi mal la ak ekstansyon kreye pi move naratif la, kounye a, ayisyen parèy mwen, kèlkeswa kote ou ye sou planèt sa a, se lè pou nou antreprann misyon sa a, pou nou pran responsablite epi rekreye naratif peyi manman nou an. Yon naratif ki baze sou verite ak transparans, yon naratif ki rakonte istwa ki moun nou ye ak sètènman ki moun nou pa ye, yon naratif pou envite mond lan eksplore ak wè pou tèt yo. Se devwa nou. Si se pa kounye a, ki lè? Si se pa ou menm ak mwen, lè sa a, kiyès? Misyon prensipal nou nan Haïti Wonderland se reekri naratif Ayiti sou entènèt la. Lè sa a, sèvi ak entènèt la pou fè Ayiti tounen sou tèt kat destinasyon touris la yon lòt fwa ankò. Se sa yo ki motive nou, oksijèn ke nou respire, yo se rezon ki fè nou leve nan maten ak goumen. Nou pa t chwazi chemen sa a paske nou konnen li pral fasil men nou chwazi li paske: 1. Se yon kòz nòb 2. Li nesesè ak 3. Li dwe fèt. Men fòk nou pran chemen sa a paske nou konnen ou menm ak chak ayisyen nan mond sa a, ki konnen laverite sou Ayiti fatige ak sa ou wè lè w tape Ayiti sou entènèt la, e an menm tan konprann ke yon bagay dwe chanje, e li dwe fèt pi vit posib. Nou konnen ou pare pou sa, e ansanm nou pral chanje naratif Ayiti sou entènèt la epi nou pral pote Ayiti tounen nan tèt kat destinasyon touris la. Sa a se yon apèl nan devwa pou ou, kèlkeswa domèn ou nan efò oswa kote ou ye nan mond sa a. Sa a se yon apèl pou rantre nan (http://haitiwonderland.com) pou premye wè pou tèt ou mouvman w ap rantre nan, answit kreye pwòp kont ou epi kòmanse kreye ak pataje. Ansanm nou pral reekri naratif Ayiti sou entènèt la. Mèsi paske w rantre nan kòz diy sa a. Ann envite mond lan dekouvri vrè figi Ayiti.

Poukisa gen moun ki inyore fet Guede la?

La fête des Guédés est un événement significatif dans la religion vaudou haïtienne. Elle se déroule chaque 1er et 2 novembre en Haïti, et elle est dédiée à l’hommage des morts. Voici quelques éléments pour mieux comprendre cette célébration : Signification des Guédés: Les Guédés sont des esprits de la mort dans le panthéon vaudou. Ils symbolisent la transition entre la vie et l’au-delà. Différents noms sont attribués à ces esprits : Papa Guédé, Guédé Nibo, Guédé Masaka, Guédé fouillé, Guédé plumage. Dans la conception vaudou, les Guédés maintiennent un rapport harmonieux avec les morts. Rituel de la Fête des Guédés: Les vodouisants nettoient les tombes et apportent des fleurs pour honorer la mémoire des défunts. Ils dansent et chantent au rythme des musiques du vodou et du rara. Des vèvè (symboles sacrés) sont tracés pour invoquer les esprits. La couleur noire, symbole du deuil, marque le commencement de la vie dans le monde vaudou. Le mauve violet évoque la transformation, et le blanc symbolise la pureté. Relation avec les Protestants et les Chrétiens: Certains protestants rejettent la fête des Guédés et organisent des journées de prières pour chasser les « mauvais esprits ». Les chrétiens ne prient pas pour leurs morts, car leur foi leur enseigne que les défunts sont accueillis par le Seigneur. En somme, la fête des Guédés est un moment crucial pour les vodouisants, marquant le retour temporaire des esprits dans l’univers du vodou. Elle témoigne du respect envers les morts et fait partie intégrante de la culture haïtienne

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.