1.Bote Natirèl Espektakilè:
Peyizaj Ayiti yo mayifik, ak bèl mòn, kaskad dlo pitorèsk ak vejetasyon abondan. Soti nan plaj sab rive nan mòn vèt, chak kwen nan zile a ekstròdinè.
Ayiti, pèl zanti yo, beni ak bote natirèl espektakilè, eritaj mondyal rich, bèl istwa, divèsite biyolojik eksepsyonèl ak divès kilti. Men 10 rezon pou w dekouvri tout sa Ayiti gen pou l ofri.
Peyizaj Ayiti yo mayifik, ak bèl mòn, kaskad dlo pitorèsk ak vejetasyon abondan. Soti nan plaj sab rive nan mòn vèt, chak kwen nan zile a ekstròdinè.
Ayiti nou jwenn Palè Sans-Souci, Sitadèl ak lòt ankò ki nan lis Eritaj Mondyal UNESCO. Sit istorik sa yo bay temwayaj sou grandè istwa peyi a epi yo ofri yon imèsyon nan eritaj rich li yo.
Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite. Eksplore sit istorik yo pèmèt ou konprann ak apresye kouraj ak rezistans pèp ayisyen an.
Ayiti ou jwenn yon divèsite biyolojik etonan, ak yon varyete ekosistèm sòti nan forè ak resif koray. Moun ki renmen lanati ap jwenn yon paradi pou eksplore.
Kilti ayisyen an vibran, kolore e li plen ak tradisyon inik. Soti nan festival vibran nan dans popilè, chak aspè nan lavi chak jou se yon selebrasyon idantite kiltirèl.
Kuizin ayisyen an se yon plezi pou moun ki konn gou bouch yo, melanje gou Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. pla tankou griot, diri kole ak marinad, bannann peze, ka jwenn yo nan mache ak restoran lokal yo.
Atizan ayisyen yo renome pou kreyativite yo ak orijinalite yo. Soti nan skilti bwa rive nan penti vivan, chak zèv rakonte yon istwa inik epi li ofri yon pati nan nanm atistik peyi a.
Fòlklò ayisyen an rich nan istwa ak tradisyon, souvan lye ak espirityalite Vodou. Eksplore aspè sa yo nan kilti ofri yon konpreyansyon pi pwofon sou kwayans ak pratik lokal yo.
Anplis bèl mòn li yo, Ayiti ofri divès kot. Plaj yo ak dlo klè ki baw anvi detann ou, kontanple divès eksperyans ke Ayiti ofri vizitè li yo.
Ayisyen yo gen renome pou ospitalite yo. Yo akeyi vizitè yo ak bèl souri, nan yon atmosfè zanmitay ki kite souvni ki dire lontan.
Eksplore Ayiti se pi plis pase jis yon vwayaj, li se yon plonje immersion nan yon kilti rich, istwa kaptivan ak lanati mayifik. Chak kwen nan zile a revele yon aspè diferan nan bote li yo, fè destinasyon sa a yon trezò yo dekouvri.
Dekouvri istwa Ayiti: Yon istwa kaptivan pou eksplore! : https://haitiwonderland.com/haiti/histoire/decouvrez-l-histoire-d-haiti--un-recit-fascinant-a-explorer/81
Facebook : https://www.facebook.com/haitiwonderland
Youtube : https://www.youtube.com/@haitiwonderland
Instagram : https://www.instagram.com/haitiwonderland/
Twitter : https://twitter.com/haitiwonderland
Linkedin : https://www.linkedin.com/in/haitiwonderland/
Nan yon mond kote revolisyon dijital la pa sispann avanse, metriz zouti teknolojik yo vin pi enpòtan. Coding Club Ayiti pozisyone tèt li kòm yon aktè esansyèl nan difizyon konesans ki gen rapò ak domèn sa a bay jèn Ayisyen. Nan lide sa a, Coding Club Haïti te lanse ofisyèlman Coding Club Cap-Haitien vandredi 1ye mas 2024, yon ekspansyon byenveni nan inisyativ ki gen siksè nan Kafou. Lè klib la bay yon anviwònman ki favorab pou aprantisaj ak kreyativite, klib la louvri nouvo chemen pou yon avni kote inovasyon aksesib pou tout moun. Henry Christophe Campus nan Limonade CHCL te sèn vibran nan evènman inogirasyon sa a, ki te rasanble plis pase swasant lespri kirye ki anvi metrize atizay la nan pwogram òdinatè. Sou direksyon Appolon Guy Alain, inisyatè pasyone Coding Club Ayiti, Mauricette John Stevens, kowòdonatè Coding Club Cap-Haitien, ak Philistin Rochernie, manadjè manm, nouvo branch klib sa a pran angajman pou l ofri ekspètiz li nan Capois ak Capoises ki pasyone sou pwogram òdinatè.
Ayiti, pèl nan Karayib la, pa janm sispann etone ak richès kiltirèl li yo, peyizaj kaptivan li yo ak, sitou, cuisine natif natal li yo. Chak plat rakonte yon istwa, yon eritaj ki pase de jenerasyon an jenerasyon, kote gou ekzotik ak tradisyon gastronomik melanje pou kreye yon eksperyans inoubliyab. Men yon seleksyon 25 pi bon plat ayisyen an 2025, pou w goute absoliman pandan pwochen vizit ou an Ayiti!
Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.
Nan dat 14 mas 2025, Okap te sèn yon evènman eksepsyonèl: lansman ofisyèl NUMECO (Digital pou elèv lekòl), yon pwogram inovatè nan Coding Club Ayiti. Plis pase 50 timoun ki soti nan 10 lekòl te patisipe nan inisyativ sa a ki te vize pou entwodui yo nan debaz yo nan pwogram òdinatè.
Kuizin ayisyen an, rich ak bon gou, se yon refleksyon vre kilti, istwa ak tradisyon peyi a. Li konbine enfliyans Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn yo ofri divès ak bon gou asyèt. Soti nan repa chak jou rive nan fèt tradisyonèl yo, manje ann Ayiti se plis pase jis yon mwayen pou nouriti, se yon eksperyans kiltirèl. Dekouvri avèk nou sa nou manje ann Ayiti, epi kite tèt ou sedui pa gou inik peyi Karayib sa a.
Ayiti te fè yon abondans sou sèn nan mond lan nan seremoni ouvèti Je Olenpik 2024 yo nan Pari, te kaptire atansyon ak rad sansasyonèl. Inifòm atlèt ayisyen yo, ke Forbes konsidere kòm twazyèm pi remakab epi aklame pa lòt magazin, te depase sa yo nan anpil nasyon enfliyan nan mòd ak konsepsyon. Rekonesans sa a se rezilta yon kolaborasyon eksepsyonèl ant designer vizyonè Stella Jean ak atis ki renome entènasyonalman Philippe Dodard. Jodi a ann plonje nan mond lan nan Stylist talan Stella Jean la.
Ann Ayiti, Nwèl se yon tan lajwa, fèstivite ak rasanbleman kominotè. Ant tradisyon kiltirèl, selebrasyon relijye ak aktivite fèstivite, gen anpil eksperyans ak dekouvri. Atik sa a prezante senk evènman ki pa rate yo ki fè Nwèl tèlman espesyal ann Ayiti, epi ki merite atansyon w nèt.
Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.
Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.
Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.
Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.